GAJ LABERIJE VALENS – ANTIČKI RIMSKI SPOMENIK
Stela Gaja Laberija Valensa (dječak s loptom), na adresi ulica Vrlička 10., Sinj, Hrvatska.
U 18. stoljeću iskopana i ugrađena u kuću Buljan stela Gaj Laberije Valensa.
Marin Perković kupio je kuću od braće Buljan 1870. godine u kojoj je stela Gaja Laberija Valensa već bila ugrađena. Izjavu za Slobodnu Dalmaciju dao 96 godišnji Romano Perković i njegova kći Helenka Perković.
Izvor: Slobodna dalmacija / Spektar / 20.05.2006.g. str. 12.-13.
FIFA BILTEN IZ 1969.G.
//.04.1969.g. Fifa news br.71., Cirih, Švicarska obznanjuje nalaz Josipa Bepa Britvića
Bilten izdan na tri jezika Engleski, Francuski i Španjolski u kojem se sugerira važnost pronalaska za svijet nogometa.
Urednik: Rene Courte.
09.04.1969.g. opširne informacije o arheološkom otkriću Gaja Laberija Valensa objavljene su u najvećem Jugoslavenskom sportskom listu „Sport“ na godišnjicu Jugoslavenske nogometne federacije koja je osnovana 1919.g. Izvor: FIFA NEWS.
U 19. stoljeću Njemački arheolog Monsem objavljuje članak o Gaju Laberiju Valensu u C.L.L. rad uređivan na Akademiji znanosti u Berlinu. Izvor: FIFA NEWS.
SPOMENICI S ATISOVIM LIKOM NA PODRUČJU SINJSKE KRAJINE
1984.g. J. Medini: “Spomenici s Atisovim likom na području Sinjske krajine”, u B. Čečuk (ur.), Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 8), Split, 1984, 107–126.
1986.g. J. Medini: “Aplike u obliku Atisove glave”, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 25 (Razdio povijesnih znanosti 12/1985–86), Zadar.
Kratak sadržaj iz stručne literature:
U navedenoj stručnoj literaturi spomenik je opisan: visok 113 centimetara, širok 46 centimetara, izrađen je od vapnenca. Dvodijelni natpis nalazi se u donjem dijelu; sadrži podatke o pokojniku, i vrlo emotivan epitaf anonimnog autora u stihovima, srednji dio čini ornamentima uokviren okrugli medaljon s vrlo izraženim portretnim karakteristikama pokojnika koji u desnoj ruci drži kuglu na kojoj je iscrtano 26 šesterokuta, gornji dio spomenika završava frizom s prikazom kantarosa (velika vaza s dvije ručke), delfina i glave Meduze (oličenjem zlog bića u antičkoj mitologiji) te trokutastim zabatom s akroterijima (plastičnim ukrasima vrška i krajeva) u obliku lavljih šapa dok je u trokutastom polju zabata isklesana je glava Atisa, koji se često prikazivao na nadgrobnim spomenicima.
Zatim povezanost boga Atisa sa VII rimskom legijom na području Dalmacije gdje je na svakoj steli s ovog područja uklesan lik Atisa.
ZAKLJUČAK
Stela Gaja Laberija može se promatrati kao arheološka, kulturna, turistička, edukativna i gospodarska vrijednost. S gledišta vrijednosti eksploatacije može se reći da imamo neiscrpan rudnik vrijednosti kojega udruga provodi sa svojim projektima.
Gaius Laberius
FIFA
