Gaj Laberije

1372962_10201863593926661_1448723207_n

Gaius Laberius

Gaj Laberije ili povijest nogometa

Živio jednom davno dječak Gaj Laberije. Na žalost, u dobi od 7 godina, preminuo je pod nepoznatim okolnostima. Danas je to jedan od najpoznatijih dječaka u ovim krajevima i vjerojatno jedan od prvih nogometaša. Poznat je postao ne zbog broja lajkova niti urnebesnog videa koji je post-ao ili share-ao već zbog svog nadgrobnog spomenika iliti stele koja datira u prijelaz iz 1. u 2. st. n. e. Na njoj je prikazan kako u ruci drži kuglu ukrašenu šesterokutima i za koju se smatra da predstavlja prvi prikaz nogometne lopte.

U 19. stoljeću stelu je istraživao i proučavao slavni njemački arheolog Teodor Momen.

Godine 1969. amaterski arheolog Josip Bepo Britvić spomenik predstavlja široj javnosti sa svojom teorijom da je Cetinska krajina kolijevka nogometa. Euforija raste još više kad je međunarodna organizaciji FIFA u svom biltenu donijela članak o ovom otkriću te na naslovnici 71. broja  u travnju 1969. g. prikazala našeg “malog” i potvrdila da se u ruci dječaka nalazi lopta s heksagonima. FIFA tvrdi da je otkriće u Sinju informacija važna za arheologiju i nogometne obožavatelje.

FIFA
FIFA

 

Gospodin Britvić je potom proučio stare rimske pisce, među kojima i Seneku, gdje je našao opise nogometne igre, koji su jasno ukazivali kako im je ta sportska disciplina vrlo dobro poznata. “Zaustavlja loptu kao šepavac”, “Moja je lopta”, samo su neke od rimskih poslovica koje potkrepljuju Britvićevu tezu. Sve navedeno dovelo je do zaključka da se na ovim prostorima igrao jedan vid igre s loptom identičnom onoj kojom danas igramo nogomet. Kako prenosi Nigel Rodgers u svom djelu Rimsko Carstvo, ta se igra nazivala harpastum i u njoj su natjecatelji trebali uhvatiti pijeskom ispunjenu loptu koja je letjela između igrača.

Godine 1970. stvorila se jaka medijska euforija. Napisana je knjiga Kamenje govori. Objavljeno je nekoliko stručnih radova o steli. Poslije je sve palo u zaborav.

Stela Gaja Laberija je iskopana sredinom 19. stoljeća na lokalitetu rimskog vojnog logora na Gardunu kod Trilja, a u Sinj ga je donio Marin Perković. Trenutno se nalazi u Vrličkoj ulici na kućnom broju 10 u Sinju, ugrađena u kuću Perković.

Sam spomenik je

  • visok 113 centimetara, širok 46 centimetara
  • izrađen je od vapnenca
  • dvodijelni natpis nalazi se u donjem dijelu; sadrži podatke o pokojniku, i vrlo emotivan epitaf anonimnog autora u stihovima
  • srednji dio čini ornamentima uokviren okrugli medaljon s vrlo izraženim portretnim karakteristikama pokojnika koji u desnoj ruci drži kuglu na kojoj je iscrtano 26 šesterokuta
  • gornji dio spomenika završava frizom s prikazom kantarosa (velika vaza s dvije ručke), delfina i glave Meduze (oličenjem zlog bića u antičkoj mitologiji) te trokutastim zabatom s akroterijima (plastičnim ukrasima vrška i krajeva) u obliku lavljih šapa dok je u trokutastom polju zabata isklesana je glava Atisa, koji se često prikazivao na nadgrobnim spomenicima.

Sve navedeno dovelo je do teorije da se nogomet se igrao u Gardunu u krugu rimskih vojnika i sinova uglednika, ali je igra originalno bila ilirska te su je Delmati igrali davno prije dolaska rimske vojske. To potvrđuje i činjenica da nigdje na prostoru Rimskog Carstva, osim u Gardunu, nije pronađen nikakav uzorak ili lik povezan s ovom igrom. Niti jedan drugi prikaz igre ne donosi tako detaljan prikaz same lopte.

2 thoughts on “Gaj Laberije

  1. Nadamo se u skoro vrijeme da će priča o Laberiju zaživjeti u turističkoj ponudi grada i učiniti nas još prepoznatljivijim na tržištu.
    Tko nas prezentira u svijetu i čini prepoznatljivim. Svjetsko prvenstvo u nogometu. Rezultate znamo o našoj reprezentaciji. Naši igrači u najboljim klubovima.

    Koliko materijala za razmišljanje o spoju i stvaranju novog turističkog brenda.

    Pozdrav.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *